Jeste li znali? Zanimljivosti o jagodama
Po pitanju sezonalnosti i hrane koju dobivamo u određeno doba godine, mnogima od nas napokon dolazi ono najdraže i najslađe doba, domaće voće, a posebice JAGODE! 🍓
Mnogi ih favoriziraju zbog njihovog neodoljivog izgleda i slatkog okusa koji dobivaju od sunca, a pritom su još bogate vodom i vitaminima. Također imaju afrodizijačka svojstva te su se pokazale dobrima i protiv depresije.
Mnogo toga kriju naše jagode, zato ćemo ovaj članak posvetiti upravo njima i njihovim malim tajnama.
Zato se pripremite za… jeste li znali? 🍓
Jeste li znali da su jagode zapravo iz prodica ruža?
One pripadaju porodici Rosaceae, istoj obitelji kojoj pripadaju i ruže.
Ovo ne bi trebalo biti iznenađenje jer u stvarnosti, velika obitelj Rosaceae uključuje i druge vrste voća - poput jabuka, malina i šljiva.
Jeste li znali da nisu pravo voće?
Ono što jedemo - crveno, slatko i sočno, nije pravi plod jagode, nego samo jedna od njezinih izraslina, odnosno dio biljke koji botaničari nazivaju „lažnim plodom“. U botaničkom smislu ne spada u bobičasto voće, nego u orašaste plodove.
Upravo to objašnjava njihovu alergenu prirodu, jer oni koji su alergični na orašaste plodove mogu biti alergični i na jagode.
Pravi plod biljke
Još jedna zanimljivost o jagodama je da se njihove sjemenke nalaze na vanjskoj strani pulpe, odnosno tzv. ‘’lažnog ploda''. Zanimljivo je da su upravo te sitne sjemenke zapravo pravi plodovi biljke te služe za njezino razmnožavanje
Rezultat „pripitomljavanja“
U početku su, kao i mnoge druge vrste voća i povrća, postojale samo jagode koje danas nazivamo šumskim jagodama. One su znatno manje, često kiselkastijeg okusa (iako to nije pravilo) te spontano rastu u šumama i na livadama.
Tijekom djetinjstva mogli smo ih pronaći gotovo posvuda, no zbog sve intenzivnije košnje i urbanizacije postupno nestaju iz naših krajeva, kao i mnoge druge livadne autohtone biljke. Nekada su bile česta pojava uz putove i na otvorenim površinama, gdje su doprinosile bogatstvu prirodne flore.
Razvoj uzgoja jagoda započeo je još u doba Rimskog Carstva, kada su se počeli bilježiti prvi oblici njihova kultiviranja na otvorenim površinama. Kasnije, razvojem poljoprivrede i uzgoja u staklenicima, nastale su brojne kultivirane sorte. Tako su se plodovi postupno povećavali i postajali sočniji, sve dok nisu dobili oblik kakav danas poznajemo i konzumiramo.
